Šiiti i nepogrješivi imami





Pretjerivanje u pogledu dobrih ljudi i njihovo pretjerano hvaljenje te dizanje na stepene koji im ne pripadaju, bilo je razlog nastanka prvog širka na Zemlji. Šiiti smatraju da je vjerovanje u nepogrješive imame elementarni dio islama.
Najveći šiitski autoritet El-Kulejni u djelu Usulul-kafi, 2/18, prenosi od Ebu Džafera da je rekao: “Islam se temelji na pet stvari: namaz, zekat, post, hadždž i vilajet (vjerovanje u nepogrješive imame).” Dakle, ovdje su šiiti u ruknove islama umjesto dva šehadeta ubrojali vjerovanje u nepogrješive imame. 
Muhammed el-Husejn Ali Kašifil-gita, jedan od najvećih šiitskih imama, u svojoj “slavnoj” knjizi Asluš-šiah ve usuluha, 58, kaže: “Šiiti su ruknovima islama dodali novi rukn – imamet.”

    Šejh Hadi et-Teherani u djelu Vedajiun-nubuvveti, str. 155, kaže: “Najvrednija stvar s kojom je Allah poslao Svoga Poslanika jeste vjerovanje u imame.”

    Budući da šiiti nemaju nikakvog dokaza o svojim imamskim maštama, bili su prinuđeni nasrtati čak i na ličnost Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i potvoriti ga da nije u potpunosti prenio poslanicu.

    Allahov dokaz na Zemlji, šejhul-islam i svjetlo imana kod šiita imam Homeini u svome djelu Kešful-esrar, str. 55, kaže: “Da je Poslanik dostavio sve što se tiče imameta, ne bi nastala sva ova razilaženja i netrpeljivosti u islamskom svijetu.”

    Zbog velike vrijednosti imameta kod šiita, oni svakoga ko porekne ovu njihovu osnovu smatraju nevjernikom. Ibn Babavejh u djelu El-Iatikâdat, str. 111, kaže: Naše je vjerovanje da onaj ko porekne imamet vladara pravovjernih (Alije) i imamâ nakon njega je kao onaj ko porekne poslanstvo vjerovjesnika. Također vjerujemo da onaj ko prizna imamet svih njih osim jednog, isti je kao osoba koja vjeruje u sve poslanike osim poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem.”

    Imam Et-Tusi u djelu Telhisul-Kafi, 4/131, kaže: “Negiranje imameta je nevjerstvo, kao što je negiranje poslanstva nevjerstvo, jer je neznanje po ovim pitanjima isto.”

    El-Mufid, poznati šiitski šejh, kaže: “Šiiti imamije su složni da svako ko porekne nekog od imama biva nevjernik, zabludjeo i zaslužuje vječni boravak u Vatri.” (Vidjeti: Biharul-envar, 8/366)

    Nepogrješivi imami, kako smatraju šiiti, su:


    Ali b. Ebu Talib
    El-Hasan b. Ali
    El-Husejn b. Ali
    Ali b. El-Husejn Zejnul-abidin
    Muhammed b. Ali el-Bakir
    Džafer b. Muhammed es-Sadik
    Musa b. Džafer el-Kazim
    Ali b. Musa er-Rida
    Muhammed b. Ali el-Dževad
    Ali b. Muhammed el-Hadi
    El-Hasan b. Ali el-Askeri
    Muhammed b. El-Hasan el-Mehdi

    Zamolili smo šiitske učenjake da nam predstave svoja ubjeđenja u pogledu tzv. “nepogrješivih imama”. Bili su iskreni i udovoljili našem zahtjevu. Hvala im na usluzi i iskrenosti. Poslušajmo iz šiitskih izvora kako izgleda vjerovanje u nepogrješive imame:

    Nepogrješivost imamâ


    Muhammed Rida el-Muzafer kaže: “Imam mora biti nepogrješiv, ne može zaboraviti niti pogriješiti.” Potom kaže: “…već smo ubijeđeni da je njihova naredba Allahova naredba, a njihova zabrana – Allahova zabrana. Pokornost njima je pokornost Allahu, a nepokornost njima je nepokornost Allahu.” (Vidjeti: Akaidul-imamijje, str. 91, Darus-safve, Bejrut)
    Veliki šiitski alim Ez-Zendžani prenosi od imama šiitskih muhaddisa Es-Suduka da je rekao: “Ko porekne njihovu nepogrješivost u bilo čemu, on ih je degradirao, a ko ih degradira, on je nevjernik.” (Vidjeti: Akaidul-isna-ašerijje, 2/157, štampa El-Alemijj-Bejrut)
    Imam Homeini, svjetlo islama i izvor nade kod šiita, kaže: “Ne možemo pojmiti da imami mogu zaboraviti ili biti u nemaru. Vjerujemo da poznaju sve u čemu je korist za muslimane.” (El-Hukumetul-islamijje, str. 91)
    Muhammed el-Husejn Ali Kašifil-gita, jedan od najvećih šiitskih imama, u svojoj knjizi Asluš-šiah ve usuluha, 59, kaže: “Imam mora biti nepogrješiv kao poslanik, sačuvan od greške i griješenja.” 

    Imami su bolji od poslanikâ
    El-Kazimi el-Kazvini u svom djelu Eš-Šiatu fi akaidihim ve ahkamihim, str. 73, kaže: “Imami iz ehlul-bejta, alejhimus-selam, bolji su od poslanika.”
    Abdul-Husejn Destegib, jedan od najbližih pomoćnika Homeinija, kaže: “Dvanaest imama su bolji od svih poslanika, izuzev posljednjeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Jedan od razloga ove odlike jeste to što su imami imali bolje i jače ubjeđenje.” (Vidjeti: El-Jekin, str. 46, štampa Darut-tearuf, 1989. god., Bejrut)
    Imam i Allahov dokaz protiv čovječanstva kod šiita Homeini kaže: “Od temeljnih ubjeđenja u našem mezhebu jeste činjenica da imamima pripada mjesto koje ne može dostići bliski melek niti poslani vjerovjesnik.” (El-Hukumetul-islamijje, str. 52)
    Niametullahi el-Džezairi u svom kapitalnom djelu El-Envar en-Nuamanijje, 1/20-21, kada je pojašnjavao ovo pitanje, rekao je: “Većina učenjaka iz potonjih generacija smatra da su imami bolji od ulul-azmi (Nuh, Ibrahim, Musa, Isa i Muhammed, sallallahu alejhi ve sellam), što je ispravno mišljenje.”
    Zejnuddin el-Bejadi u djelu Es-Siratul-mustekim, 1/20, kaže: “Većina naših učenjaka smatra ga (tj. Aliju, radijallahu anhu) boljim od ulul-azmi.”
    El-Medžlisi u Miratul-ukul, 2/290, kaže: “Imami su bolji i odabraniji od svih poslanika, izuzev našeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.”
    Zejnuddin el-Bejadi u djelu Es-Siratul-mustekim, 1/105, kaže da se jedan čovjek raspravljao s Alijom, radijallahu anhu. Alija je poslije toga rekao“On će umrijeti za pet dana.” Tako se i desilo, umro je za pet dana. Kada je ukopan, Alija je svojom nogom stao na njegov mezar koji se otvorio. Ukopani je ustao iz mezara i rekao: “Onaj ko se raspravlja s Alijom isti je kao onaj ko se raspravlja s Allahom i Njegovim Poslanikom.” Alija mu reče: “Vrati se nazad u mezar.” Kada se vratio, mezar se ponovo zatvorio.
    Svojstva nepogrješivih imama

    Po ovom pitanju postoje desetine izjava šiitskih učenjaka koje jasno i nedvosmisleno aludiraju na dizanje “nepogrešivih” imama na stepen koji im ne pripada. Ovom prilikom spomenut ćemo neke naslove u indeksima dviju najpoznatijih i najprihvatljivijih šiitskih knjiga:

    U indeksu prvog toma djela Usulul-Kafi (Darut-tearuf, Bejrut), stoje sljedeća poglavlja:
    -          Imami, kada žele nešto znati, to znaju,

    -          Imami znaju kada će umrijeti i ne umiru osim kada oni žele,

    -          Imami znaju ono što je bilo i ono što će biti i ništa im nije skriveno,

    -          Uzvišeni Allah nije poučio Poslanika određenoj stvari a da mu nije naredio da tome pouči Aliju. Alija je znao sve što zna Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,

    -          Djela se predočavaju Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem i imamima,

    -          Imami su naslijedili znanje našeg Vjerovjesnika i svih drugih vjerovjesnika,

    -          Cijeli Kur’an nije sakupio niko osim imamâ i oni znaju sve što se tiče Kur’ana,

    -          Imami znaju sve što je poznato melekima, poslanicima i vjerovjesnicima.



    U indeksu knjige Biharul-envar, tomovi: 23-27 (Daru ihjait-turasil-arebi, Bejrut) u poglavlju imameta stoje sljedeći naslovi:

    -          Imami znaju sve što znaju meleki i vjerovjesnici,

    -          Imami su učeniji od poslanika,

    -          Njihova tijela ne truhnu u zemlji, već ih Allah uzdiže na nebo,

    -          Njihova imena su ispisana na Aršu, Kursiji, Levhi Mahfuzu, na čelu svakog meleka i na džennetskim vratima,

    -          U stanju su oživljavati mrtve, liječiti gubave i imaju pri sebi mudžize svih poslanika,

    -          Dove poslanikâ su primljene zbog posredništva imamâ tim dovama,

    -          Imaju knjigu u kojoj su spomenuta imena džennetlija,

    -          Oni znaju šta se dešava na nebu, Zemlji, Džennetu i Džehennemu. Njima je predočeno carstvo nebesa i Zemlje, znaju šta je bilo i šta će biti do Sudnjeg dana.

    Nakon ovih citata pitamo šiitske učenjaka: “Šta ste ostavili Gospodaru svjetova?! Čime se On Svemilosni odlikuje nad vašim imamima?!”

    Odlika posjećivanja mezara Husejna b. Alija, radijallahu anhu

    U indeksu knjige Kamiluz-zijjarat Ebul-Kasima Džafera b. Kavlevejh (izdavač: Darus-surur, 1997., Bejrut) stoje sljedeća poglavlja:


    -          Ko posjeti (mezar) Husejna kao da je posjetio Allaha iznad Arša,

    -          Posjetiti Husejna i imame isto je kao posjetiti Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,

    -          Posjećivanje Husejna produžuje život i povećava opskrbu, a neposjećivanje ih umanjuje,

    -          Posjećivanje Husejna je kao ‘umra,

    -          Posjećivanje Husejna je kao hadždž,

    -          Zemlja s mezara Husejna je lijek i sigurnost,

    -          Šta se izgovara dok se jede zemlja s Husejnovog mezara,

    -          Posjetitelji Husejnova mezara ući će u Džennet prije ostalih ljudi.

    U indeksu knjige Nurul ajni fil-meši ila zijareti kabri Husejn nalaze se sljedeća poglavlja:

    -          Ko posjeti mezar Husejna neće gorjeti u Vatri,

    -          Njegova posjeta je oprost grijeha za pedeset godina,

    -          Njegova posjeta vrijedi kao dvadeset dvije ‘umre,

    -          Allah se pokazuje posjetiteljima Husejnovog kabura i s njima direktno razgovara,

    -          Allah posjećuje Husejnov mezar svake sedmice uoči petka,

    -          Poslanici traže od Allaha dozvolu da posjećuju Husejnov mezar,

    -          Naš Poslanik i njegova čista porodica posjećuju Husejnov mezar,

    -          Ibrahim posjećuje njegov mezar,

    -          Musa moli Allah za dozvolu da posjeti Husejnov mezar,

    -          Meleki mole Allah za dozvolu da posjete njegov mezar,

    -          Džibril i Mikail svake večeri posjećuju Husejnov mezar,

    -          Posjetiti mezar Husejna vrijedi kao trideset mebrur hadždžova s Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem,

    -          Ko posjeti Husejnov kabur kao da je posjetio Allaha iznad Arša,

    -          Ko očekuje da gleda u Allahovo lice (na Sudnjem danu), neka puno posjećuje Husejnov kabur.
    Allahom Uzvišenim, Jednim Jedinim, kunemo se da ovakva i njima slična ubjeđenja nisu ni sjena vjere s kojom je došao poslanik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem. Naprotiv, poslan je da iskorijeni sve paganske običaje, a jedan od njih svakako je i pretjerivanje u pogledu dobrih ljudi. 
    Ako je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, za sebe rekao: “Nemojte me uzdizati kao što su kršćani uzdizali sina Merjemina. Ja sam samo Njegov rob, pa recite: ‘Allahov rob i Njegov poslanik’” (Buhari), s kojim pravom uzdizati dobre i bogobojazne ljude, budući da ne mogu biti ni blizu stepena Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

    Piše: mr. Safet Kuduzović
    Obrada: ISLAM, Put Istine

    Primjedbe