HENDEK
Hendek se nalazi na sjevernoj strani Medine. Poznato je po bitci između muslimana i konfederalne vojske koju su sačinjavala arapska plemena predvođena Mekanlijskim plemenom Kurejš i grupa jevrejskih plemena.
غزوة الخندقduga opsada Yasrib-a (sada Medina) od strane arapskih i židovskih plemena. Snaga napadačkih vojski se procjenjuje na oko 10.000 ljudi sa šesto konja i 3000 deva. Muslimanska vojska je brojala 3000 vojnika. Bitka je počela 31. marta, 627 godine po Isa as.
Nakon izgona iz Meke, muslimani su se borili protiv Kurejšija u bitci na Badr-u 624. i u Bitci na Uhudu 625 godine. Iako su na Uhudu Muslimani poraženi njihova snaga postupno raste. U aprilu 626. godine Muhammad as je pokrenuo vojsku od 300 ljudi i 10 konja u susret Kurejšijskoj vojsci od 1.000 vojnika na Bedr, gdje su Kurejšije zaprijetile da će napasti.Iako tada do bitke nije došlo, lokalna plemena su bila impresionirana s muslimanskom snagom i organizacijom.
Kao i u bitkama na Bedru i Uhudu, muslimanska vojska se i u bici na Hendeku koristi strateškim metodama borbe protiv svojih protivnika (na Bedru, muslimani su okružili bunare, lišavajući svoje protivnike vode, u bitci kod Uhud, muslimani su zauzeli strateški važne brežuljke). U ovoj bitci su iskopali jarak. Ideja za kopanje jaraka došla je od ashaba Salmana Farsija – Perzijanca. On je osmislio taktiku prema kojoj će malobrojna muslimanska vojska koristiti rovove (jarke), te prirodne karakteristike terena što će onemogućiti neprijatelja da iskoristi konjicu i deve.
Početkom 627, Židovi iz plemena Benu Nadir sastali su s arapskim plemenom Kurejšija iz Mekke. Huyayy ibn Akhtab, zajedno s drugim čelnicima iz Khaybar, putovao je u Mekku kako bi se zakleo na vjernost mušričkom vođi Safwijan-u.
Većinu vojske neprijateljske Konfederacije činili su paganske Kurejšije iz Mekke, koje predvodi Abu Sufyan, sa 4.000 pješaka, 300 konjanika, kao 1000-1500 vojnika na devama.
Benu Nadir je počeo pozivati i druga jevrejska plemena da pristupe anti-muslimanskoj konfederaciji. Uspio je nagovoriti pleme Banu Ghatafan da im se pridruže tako što im je obećao pola svoje žetve, te se tako neprijatelju pridružila i vojska od 2.000 ljudi sa 300 konjanika na čelu sa Unaina bin Hasan Fazari. I jevrejsko pleme Bani Assad na čelu sa Tuleha Asadi također je pristalo da im se pridruži. Od plemena Banu Sulaym, Nadir je osigurao još 700 vojnika.
Benu Nadir je počeo pozivati i druga jevrejska plemena da pristupe anti-muslimanskoj konfederaciji. Uspio je nagovoriti pleme Banu Ghatafan da im se pridruže tako što im je obećao pola svoje žetve, te se tako neprijatelju pridružila i vojska od 2.000 ljudi sa 300 konjanika na čelu sa Unaina bin Hasan Fazari. I jevrejsko pleme Bani Assad na čelu sa Tuleha Asadi također je pristalo da im se pridruži. Od plemena Banu Sulaym, Nadir je osigurao još 700 vojnika.
Ukupno, snaga Konfederacije neprijateljske vojske, iako procjenjuje se oko 10.000 ljudi sa šesto konja. Krajem marta 627. godine vojske koje predvodi Abu Sufyan krenule su prema Medini.
Neprijateljska vojska je očekivala da će do sukoba doći na Uhudu, ali kada tu nisu zatekli muslimasku vojsku produžili su prema Medini i ostali su šokirani kada su naišli na duboki kanal preko kojega nisu mogli preći. Konfederacija predvođena Kurejšijama je podigla logor i započela opsadu Medine, ali su brzo shvatili da su u podređenom položaju u odnosu na muslimane i da nemaju adekvatnu zaštitu od vremenskih neprilika. Sa južne strane Medine nalazili su se položaji jevrejskog plemena Banu Qurajza koji su bili najprije u savezu sa muslimanima, tako što im je Muhammed as obećao trećinu Medinske žetve, a onda su pristali na ponudu Kurejšija da im se priključe u borbi protiv Muhammmeda as. Njihova zamisao je bila da naprave nekoliko brzih napada na muslimane i tako osvoje Medinu sa juga. Međutim, muslimanska je diplomacija na čelu sa Muhammedom as je u isto vrijeme pregovorima navela neke od jevrejskih plemena da istupe iz saveza sa mušricima. Dobro organizirani branitelji, pad morala kod neprijateljske vojske, te loši vremenski uvjeti koje je Allah dž-š. spustio nad dušmansku vojsku doveli su do propasti opsade. Kao posljedica toga, muslimani su opkolili Qurayzije, i primorali ih na bezuvjetnu predaju. Poraz je također Mekanlijama donio gubitak u njihovoj trgovini i prestižu među arapskim plemenima.
Položaj Hendeka u odnosu na Poslanikovu džamiju
Primjedbe
Objavi komentar