Prolazak ispred klanjaca




PITANJE:
EsSelamu alejkum. Čuo sam da postoji hadis prema kojem je zabranjeno prolaziti ispred klanjača. Mene interesuje da li se to odnosi na prostor na kojem klanjač čini sedždu ili se to odnosi npr. i na tri , pet metara ispred klanjača .


ODGOVOR:
Hvala Allahu u neka je salavat i selam na Muhammeda s.a.v.s.
Postoje mnogobrojni hadisi od Allahovog Poslanika s.a.v.s. koji su zabilježeni u najvjerodostojnijim hadiskim zbirkama, u kojima se jasno i nedvosmisleno zabranjuje prolazak ispred klanjača, u prostoru koji je između njega i sutre-pregrade.
Od Ebu Seida El-Hudrija r.a. se prenosi da je Poslanik s.a.v.s. rekao: ''Kada neko od vas bude klanjao neka ne dopusti nikome da prođe ispred njega, i neka ga spriječi ako može, a ako ustraje (u pokušaju da prođe ispred njega) neka mu se usprotivi jer je takav uistinu šejtan''. ( Muslim, br.505)
Imam Buharija je u svome Sahihu naslovio poglavlje riječima:
''Grijeh onoga koji prolazi ispred klanjača'' (Fethul-Bari, 1/ 696).
Pod ovim naslovom Buhari r.h. navodi hadis od Ebu Džuhejma r.a. kojeg je on citirao nakon što je upitan šta je zapamtio od Allahovog Poslanika s.a.v.s. u vezi prolaženja ispred osobe koja klanja, pa je odgovorio: Rekao je Allahov Poslanik s.a.v.s.: ''Da zna onaj koji prolazi ispred klanjača koliki snosi grijeh, bilo bi mu bolje da sačeka i četrdeset prije nego prođe ispred njega''. Nakon ovoga Ebu Nadr (jedan od prenosilaca hadisa) je rekao: Ne znam je li rekao ''četrdeset dana, mjeseci ili godina''. (Buhari, br. 510, Muslim, br. 507)
Zbog toga je u najmanju ruku pohvalno, a po mišljenju nekih učenjaka i obavezno, (poput Imama Ahmeda, Ševkanija, učenjaka zahirijskog mezheba i drugih) da osoba koja obavlja namaz, ispred sebe postavi sutru- pregradu koja će najmanje biti u visini podlaktice, o čemu također postoji veliki broj hadisa. Rekao je Allahov Poslanik s.a.v.s.: '' Kada neko od vas bude klanjao, neka klanja prema sutri i neka joj se što više približi, kako mu šejtan ne bi prekinuo namaz''. (Ebu Davud br. 695, od Ebu Seida El-Hudrija r.a. Albani ga je ocijenio vjerodostojnim. Vidjeti: Sahihul-Džami' br. 651)
Kada klanjač obavlja namaz iza pregrade sve što prođe ispred nje, neće mu štetiti. Rekao je Allahov Poslanik s.a.v.s.:
''Ako neko od vas ispred sebe postavi pregradu koja je visine zadnjeg dijela sedla, neka klanja i neka se ne osvrće ko će proći ispred nje''. (Muslim, br. 499, Tirmizi, br. 335 i drugi, od Musa b. Talhe od njegovog oca). Visina sedla je otprilike dužine jedne podlaktice.
Iz ovog hadisa se jasno zaključuje da nije grijeh prolaziti ispred pregrade koju je sebi klanjač postavio. Ako ipak klanjač ne bude imao nikakvu sutru ispred sebe, a neko bude prolazio ispred njega na udaljenosti koja je veća od tri podlaktice, kao što je to otprilike formulisano u pitanju, u tome inšallah nema grijeha. Ovo se može zaključiti na osnovu predaje koju bilježi Buhari u svome Sahihu od Nafie da je Abdullah b. Omer klanjao u Kabi udaljen oko tri podlaktice od njenog zida jer ga je Bilal r.a. obavijestio da je Poslanik s.a.v.s. tako činio. (Buhari, br.506) Imam Ibn Hazm r.h. je u vezi ovog pitanja rekao: '' Onaj ko prođe ispred klanjača na razdaljini većoj od tri podlaktice, takav nije grješan, a klanjač nema pravo da ga u tome spriječi, a ukoliko prođe ispred klanjača na udaljenosti od tri podlaktice ili manje od toga, takav je grješan, osim ako je sutra klanjača manja od tri podlaktice, tada prolaznik ne snosi grijeh. (El-Muhalla 4/186)
Još je bitno napomenuti, da ukoliko se klanja namaz u džematu, imam biva sutra čitavom džematu, tako da je dozvoljeno prolaziti između safova, odnosno ispred samih klanjača. Na ovo upućuje predaja Abdullaha b. Abbasa r.a. u kojoj on za sebe kaže da je prošao između safova dok je Poslanik s.a.v.s. klanjao na Mini, i da nakon toga niti Poslanik s.a.v.s., niti niko od ashaba nije osudio njegov postupak. (Buhari, br.493) Na osnovu ove predaje Imam Buhari je u svome Sahihu naslovio poglavlje po imenu: '' Sutra imama je ujedno i sutra onih koji su iza njega''. (Fethul-Bari, 1/680)
A Allah Uzvišeni najbolje zna.


Odgovorio: Amir Durmić, profesor islamskog prava(fikha)

Primjedbe