Etiketiranje i klasifikacija muslimana – bolest današnjice


Hutbe iz tri sveta mesdžida / Mekka: Abdurrahman es-Sudejs
  
U velikom metežu koji se oko nas dešava uveliko su zanemareni značaj i vrijednost islamskog bratstva, te prava i privilegije koje muslimani uživaju, ili bi barem trebali uživati jedni kod drugih.  Allah Uzvišeni kaže: ''Vjernici su jedino braća.'' (El-Hudžurat, 10.) Svjesni ili ne, ljudi ponekad i sami doprinose takvom stanju, upuštajući se u stvari koje, zbog svoje rasprostranjenosti, izgledaju pozitivne i korisne za islamski ummet. Kod neukih i neupućenih masa ovakve pojave bude lažni ponos i ljubomoru za vjerom. A kakvo dobro se može očekivati od podjela, klasificiranja i etiketiranja muslimana?! Koliko smo puta imali priliku čuti klasifikacije tipa kafir (nevjernik), munafik (licemjer), izdajnik ili nešto drugo?! Kada ovih naziva nestane, onda na red dolazi kopanje po ljudskim srcima i namjerama, ismijavanje i omalovažavanje. Imam Ibnul-Kajjim kao da je mislio na naše vrijeme kada je rekao: {reg}''Koliko je ljudi koji se suzdržavaju od razvrata i nepravde, a to što svojim jezicima kaljaju čast živih i mrtvih, uopće ih ne zabrinjava.'' Kakav-takav red u muslimanskom društvu bolji je od anarhije, sumnjičenja i nepovjerenja koje određene skupine podgrijavaju. Do slave i ostvarivanja ličnih interesa, koji se često prikazuju općim, ne biraju se sredstva i metode. Opsjednutost klasificiranjem i etiketiranjem odvraća od rješavanja gorućih pitanja islamskog ummeta i liječenja njegovih teških rana. Posljedice su kobne i teško predvidive. Dovoljno je štete što se vrijeđanjem čestitih muslimana i kaljanjem muslimanske časti krši Allahova naredba o obavezi međusobnog poštivanja. Allah Uzvišeni kaže: ''A oni koji vjernike i vjernice vrijeđaju, a oni to ne zaslužuju, tovare na sebe klevetu i pravi grijeh.“ (El-Ahzab, 58) Ovo je sud koji se odnosi na vrijeđanje i uznemiravanje najobičnijeg muslimana, a šta tek onda reći za muslimanske uglednike i učenjake?! Ovu bolest je teško izliječiti, no, možemo se od nje preventivno zaštititi. Prije svega, ne smije nas zavarati ničiji laskav govor i slatkorječive parole. Ovoj stvari davno nas je podučio pravovjerni halifa Omer, radijallahu anhu, kada je rekao: “Nemojte da vas zavede nečija rječitost! Pravi čovjek je onaj ko ispuni svoj emanet i sustegne se od časti drugih ljudi.” Onaj ko bespravno bude potvoren, treba znati da se isto to dešavalo Allahovim poslanicima (vrednijim i časnijim od njega). Podsjećajući ga na taj momenat, Allah, dželle šanuhu, tješi poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem: ''Tebi se neće reći ništa što već nije rečeno poslanicima prije tebe” (Fussilet, 43.). Ljudima koje je ophrvala ova bolest, ne treba pridavati neku posebnu pažnju i trošiti na njih dragocjene riječi, jer im to samo daje na popularnosti i izražaju.
Egida 1
Dovoljno je štete što se vrijeđanjem čestitih muslimana i kaljanjem muslimanske časti krši Allahova naredba o obavezi međusobnog poštivanja.
Nadnaslov: Medina: Husejn ibn Abdulaziz Alu-Šejh
NaslovKako do sreće?
Neprijatnosti, nedaće i brige svakodnevni su čovjekov pratilac na ovom svijetu. Pravi vjernik to podnosi sa lahkoćom i sva dešavanja razumijeva kao iskušenje. Međutim, mnogo je više onih koji se žale na različita stanja depresije, psihičke napetosti, nezadovoljstva, panike i zabrinutosti. Poneki su suočeni sa ozbiljnim psihičkim oboljenjima, a drugi, pak, svoj život okončavaju samoubistvom. Molimo Allaha da nas  sačuva od toga. Vjera ljudima garantira lijep i ugodan život. Kroz jedan sveobuhvatan i savršen sistem življenja obećava im rješavanje svih problema na koje mogu naići. U današnjoj hutbi upoznat ćemo se sa nekim uzrocima postizanja i ostvarivanja sreće na ovome svijetu. Prvi od tih uzroka jeste realizacija istinskog vjerovanja u Allaha Uzvišenog zasnovanog na ljubavi, strahu, nadi, te osloncu na Njega Jedinog. Kao potvrdu tome učimo Allahove riječi, u prijevodu značenja: ''Onome ko čini dobro, bio muškarac ili žena, a vjernik je, Mi ćemo dati da proživi lijep život i doista ćemo ih nagraditi mnogostrukom nagradom za ono što su činili“(En-Nahl, 97.). Međutim, svako udaljavanje od Allahovog programa života ima za posljedicu upravo ono na što se mnogi danas žale: ''A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje, taj će teškim životom živjeti“ (Taha, 124.). Sljedeće što nas mora pratiti u trenutku nastupanja teških trenutaka i iskušenja jeste strpljivost. Strpljivost svaku, pa i najmanju, nedaću pretvara u nagradu i putem nje brišu se loša djela. Pored spomenutih, u najveće uzroke postizanja sreće i odagnavanja briga spada namaz, sa svim što on podrazumijeva. Allah Uzvišeni kaže: ''O vjernici, tražite sebi pomoć u strpljivosti i obavljanju namaza!“(El-Bekare, 153.). Usko vezano za to jeste učestalo spominjanje i veličanje Allaha, traženje oprosta, jer ko mnogo čini istigfar, Allah će riješiti sve njegove brige i nedaće i opskrbit će ga odakle se i ne nada. Allah Uzvišeni kaže: ''A srca se, doista, kada se Allah spomene smiruju!'' (Er-Ra'd, 28.). Na kraju, poslušajmo jedan praktični Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, savjet za postizanje ovosvjetske sreće: ''Gledajte u onoga koji uživa manje dunjalučkih dobara od vas, a ne onoga koji je iznad vas. Tako ćete znati ispravno cijeniti Allahove blagodati prema vama i nećete ih omalovažavati.''(Muttefekun alejhi) Dakle, neophodno je da vjernik neprestano zahvaljuje na Allahovim blagodatima i da ih koristi u službi dobra. I što je bitno, mora se osloboditi straha od sutrašnjice i neizvjesnosti, i na najbolji način iskoristiti aktuelni trenutak i od sebe otkloniti lijenost i pesimizam.
Egida 2
Vjera ljudima garantira lijep i ugodan život. Kroz jedan sveobuhvatan i savršen sistem življenja obećava im rješavanje svih problema na koje mogu naići
Nadnaslov: Kuds: Muhammed Husejn
Naslov: Džennet kao nagrada za ispravno obavljen hadž
Hvala Allahu koji nas je počastio pripadnošću ummetu Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Hvala Mu kada nam je otvorio velika vrata oprosta i dozvolio nam da nastavimo praksu našeg praoca Ibrahima, alejhis-selam. Približavaju nam se dani hadža. Ispraćamo svoje najdraže koji se odazivaju Allahovom pozivu: ''I oglasi ljudima hadž! – dolazit će ti pješke i na kamilama iznurenim; dolazit će iz mjesta dalekih'' (El-Hadždž, 27.). Hadž je jedan od pet islamskih temelja. Obaveza je svakog imućnog i fizički sposobnog muslimana. On je u tačno određenim danima, tj. u prvih deset dana mjeseca zul-hidždžeta. Allah Uzvišeni kaže: ''Hadž je u određenim mjesecima: onom ko se obaveže da će u njima obavljati hadž nema snošaja sa ženama i nema ružnih riječi, i nema svađe u danima hadža.'' (El-Bekare, 197.) Vjernicima je ovaj ibadet izuzetno drag i mio, jer idu Allahu u goste i vraćaju sa s obiljem nagrade i oprosta. Napuštaju svoje najmilije, svoju domovinu da bi se odazvali Allahovom pozivu. Međutim, ova nagrada odnosi se na one koji svoje ponašanje usklade sa spomenutim ajetom. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: ''Za ispravno obavljen hadž ne postoji druga nagrada osim Dženneta.'' Kao i pred svaki drugi ibadet, savjetujemo hadžije da očiste svoj nijjet i da sa odlaskom na hadž traže jedino Allahovu nagradu. Sljedeće što im želim oporučiti jeste da u obavljanju obreda hadža doslovno slijede praksu Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellm, i da budu predani Allahu Uzvišenom. Za one koji ostaju kod svojih kuća, također, nastupaju vrijedni dani koje bi vjernik trebao provesti u ibadetu i postu. Dolazi nam dan Arefata u kojem se post nagrađuje oprostom grijeha iz prošle i naredne godine. Ne možemo a da ne spomenemo da su ovo dani svetih islamskih mjesta. Iako nismo direktno vezani za obred hadža, ta svetost se odnosi i na ovaj naš mesdžid koji je nažalost zaboravljen od mnogih. Mi se iskreno nadamo da će Allah pomoći Svoje robove i da će osloboditi Svoju kuću ispod neprijateljskih čizama.
Egida 3
Vjernicima je ovaj ibadet izuzetno drag i mio, jer idu Allahu u goste i vraćaju sa s obiljem nagrade i oprosta.

Primjedbe